Očuvanje i razvoj turizma u Ovčar-Kablar Gorge, „Srpska Sveta planina”

Pohođenje Manastir (posvećena vizitacije Djevice) na Mt. pastir, © Vladimir Mijailovića.

    Mjesto
    Ovcar-Kablar Gorge u jugozapadnoj Srbiji, popularno nazvana „Srpski Sveti Mountain”, isprepliće raznolik prirodne i kulturne baštine, očuvanje oko šest stoljeća bogate povijesti i stalnog duhovnog života. Inspiriran značajkama osami krajolika, njegovi srednjovjekovni podrijetlo odnose na hesychastic tradiciji istočne kršćanske ortodoksije. Dok monaški život odvija nesmetano na ovaj datum, posljednjih desetljeća 20. stoljeća donio niz modernih utjecaja prijeti stanje lokalnog okoliša. Iako su pritisci turizma su umjerene i mjere zaštite dobro definiran, integrirani pristup za funkcionalnost ove dnevnog baštine može se poboljšati, osobito u odnosu na ulogu lokalnih zajednica.

    Status: Ugroženi.

    Prijetnje
    Nakon autoceste i željeznice izgradnju i stvaranje dviju umjetnih jezera s dva hidroelektrana, urbanizacija pojavljuje kao znatnu prijetnju stanju lokalne sredine od druge polovice 20. stoljeća. Ovi utjecaji uključuju zagađenje vode sa jezera eutrofikacije, bespravna gradnja vikendice, problemi gospodarenja otpadom, Ilegalna sječa kao i buke i onečišćenja zraka zbog prometa. Iako podizanje ekološke svijesti među posjetiteljima mogli biti od koristi, depopulacija uzrokovana ekonomskim čimbenicima raste. Napuštanje ruralnih nekretnina na okolni krajolik time pridonosi promjenama staništa, koji ugrožavaju opstanak nekih ugroženih vrsta.

    "Pravi čuvari vrijednosti ovog područja su ljudi koji ga najbolje poznaju. Sve dok oni ne znaju, oni nisu svjesni potrebe za očuvanjem, niti što za očuvanje ..." - Intervju citirano u Tatovic 2016, 99.

    Ekologija i Bioraznolikost
    Topografija, mikroklima i dobro očuvana, Raznolika staništa pridonosi bogata biološka raznolikost. Sklonište nekih rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, područje karakterizira inverzijom vegetacije u nazočnosti tercijarnih ostataka kao dominantnog značajka. Pokraj 600 biljnih vrsta, 35 sisavci, i 18 vrsta riba, klanac je dom 160 vrste ptica (100 gnijezda u njegovim vodenih i kopnenih ekosustava) sa statusom Važno Bird Area Europe.

    Kustosi
    Od osnutka samostana, monaške zajednice imala instrumentalnu ulogu u održavanju i duhovnu dimenziju ovog krajolika, imajući vjerske prakse živ i obnove hramova kontinuirano kroz burne razdoblja povijesti zemlje, obilježena ratovima, razaranje, i pritisci ideoloških promjena (Radosavljević 2002). Nakon što je središte srednjovjekovne literature i transkripcija aktivnosti (Rajić i Timotijevic 2012), samostani zaštitu objekata, rukopisa i sjećanja na događaje koji drže veliku kulturno-povijesnu vrijednost. St. Nikola samostan još uvijek čuva Četiri Karan je Evanđelje, rijedak primjer srpskog minijaturnog slikarstva pod utjecajem islamske umjetnosti, od strane pravoslavnog svećenika i muslimanske master kaligraf u 1608. Kadenica pećina, je spomenik za 500 ljudi koji su tražili utočište i spaljeno a traže utočište od osmanske vojske u 1815. Danas postoji devet zajednice koje žive u klancu. Pustinjak način života je nestao. Redovnici i redovnice često sudjeluju u poljoprivredi na njihovim posjedima, neki kultiviranje vinograde i proizvodnju biljnih lijekova. Život u samostanu Preobrazenje (posvećena Preobraženja Kristova), koji također upravlja St. Crkva Save izgrađena u pećini koja je nekada bila srednjovjekovna pustinja, odvija prema Hilandaru typicon pisan 1200 na Mt. Athos. Većina ture na području pružaju turističkih vodiča, ali posjete unutar samostanskim kompleksa provode redovnika i opatica. Na glavnim vjerskim blagdanima monaški vrata otvoriti pozdraviti posjetitelje.

    Osoba moli na ostacima srednjovjekovne kule u blizini manastira Uspenje (posvećena Uznesenja Presvete Majke Božje). © Jan Valo
    Freske u manastiru Nikolje (posvećena sv. Nikola) © Snezana Lerh.
    Čapljin let iznad klanca. © Dragan Bosnić.

    Vid
    Trenutni plan upravljanja usredotočen na vjersku i zdravstvenog turizma, znanstveno istraživanje, obrazovne i sportske aktivnosti, kroz suradnju s akademskom, istraživačke i umjetničke organizacije i javne ustanove. Sa sustavnim mjerama za kontrolu i prevenciju propadanja okoliša, Cilj je holistički i integrirani koncept praćenja koji će sudjelovati lokalne zajednice u projekte podizanja svijesti javnosti, i održivi razvoj novih i postojećih aktivnosti temelji na tradiciji i duhovnih vrijednosti krajobraza.

    Akcija
    Dosada, istraživanja su provedena istražuju okolinu, posebno praćenje biološke raznolikosti, kao i graditeljske i kulturne baštine. Projekti koji promiču vrijednosti očuvanja i jedinstvene u zaštićenom području poduzete su u suradnji s različitim javnim i neprofitnim organizacijama, kroz aktivnosti kao što su međunarodne likovne simpozija, kolonijama, kaligrafija i ikona slikarstvo radionice (Djolovic 2016), izložbe, predavanja, sport i obrazovne aktivnosti. Osim crkvenim izdanjima, dva puta godišnje, Turistička organizacija objavljuje specijalizirani publikaciju koja služi kao izvješće o najnovijim rezultatima u zaštiti i istraživanju zaštićenog područja.

    Koalicija
    Mreža aktivnih dionici, uključujući javnih institucija i organizacija, istraživači, izvođači, lokalna vlast, monaške zajednice i lokalni stanovnici, radi na pružanju projekte prema očuvanju područja. Smjernice su osigurana od strane Ministarstva za zaštitu okoliša u suradnji s drugim nadležnim ministarstvima. Turistička organizacija Čačka službeno imenovan za upravljanje zaštićenim područjem, osiguravanje provedbe programa očuvanja i razvoja. Realizacija ovih planova je znatno usporen, uglavnom zbog financijskih razloga.

    Konzervatorski alati
    Postoji niz restriktivnih mjera 2. i 3. razine zaštite, definirane za područje posebnim zakonskih odredbi u 2000. Ove odredbe ograničiti aktivnosti potencijalno štetne za stanje u lokalnoj sredini, uključujući i one koje bi mogle poremetiti geomorfološke značajke terena, neplanirana gradnja, sječa drveta, lov, prikupljanje ugroženih vrsta, umjetni uzgoj i uvođenje divljih svojti (Pravilnik o zaštiti krajolika izvanredne značajke "Ovcar-Kabel ždrijelo " 2000). Pristup do samostana je ograničen prema rasporedu svojih usluga.

    Medjuvrsje Lake (Izvor: Turistička organizacija Čačka © Dragan Djolovic)

    Politika i pravo
    U 2000 Ovcar-Kablar Gorge je određen za zaštićene prirodne imovine od prve kategorije u nacionalnom kategorizaciju zaštićenih područja, kao „područje izuzetne krajobrazne raznolikosti, Ljepota i atraktivnost, jedinstven i vrlo važno kulturno i povijesno mjesto s devet samostana, vjerskih i drugih sakralnih i memorijalni predmeti i karakteristike, izvanredan spomenik geološke baštine kao značajan primjer interakcije geoloških, geomorfološke i hidrološke procese i pojave, Područje raznovrsnih i višestruko značajnim flore i faune” (Pravilnik o zaštiti pejzažima izuzetne osobine "Ovcar-Kabeli ždrijelo". Narodne novine Srbije, Ne. 16/2000, prevedena iz srpski). Oznaka se temelji na Zakonu o zaštiti okoliša i Zakona o kulturnih dobara. Svi planovi i razvojni programi su podložni nacionalnog prostornog plana i njegovih režima zaštite, koji prepoznaju područje kao zaštićenu zonu sa spomeničke baštine. Glavni vlasti u tom području su Ministarstvo poljoprivrede i zaštite okoliša, Turistička organizacija Čačka, crkvene vlasti (upravljanje samostane i njihovih imanja), i dvije lokalne općine.

    Rezultati
    Oznaka Ovcar-Kablar Gorge kao zaštićeno područje, s naknadnim istraživanjima, je bio uspješan u ujedinjenju različitih dionika u nastojanju da zaustavi degradaciju okoliša, i prepoznajući potrebu da štiti baštinu ovog krajolika, lokalno i regionalno. Međutim, bolje međusektorska suradnja s interdisciplinarnim pristupom potrebno je razmisliti o ulozi lokalnih zajednica u procesu odlučivanja, Posebno Spa Ovcar koji, obiluje termalnim vodama, sjedi u središtu regije. Dok razne plana revitalizacije (negdje proturječan s vrijednostima zaštićenog područja) ostati na čekanju zbog financijskih razloga, starenje stanovništva sela naglo opada, a pritisci restriktivne zaštite okoliša postati teret za život.

    Sredstva
    • arhimandrit Radosavljević, J. OVce kabeli Samostani: redovnički život i patnja u 19th i 20th stoljeće. [u srpskom: OVcarsko – Kablarski manastiri: monaski zivot I stradanja u 19. i 20.veku]. Novi Sad: riječ, 2002.
    • Djolovic, Dragan, i. Časopis zaštićenog područja krajoliku otvorenih mogućnosti OVautomobil - kabeli ždrijelo. svezak 5. Čačak: Turistička organizacija Čačka, 2014.
    • Djolovic, Dragan, i. Časopis zaštićenog područja krajoliku otvorenih mogućnosti OVautomobil - kabeli ždrijelo. svezak 7. Čačak: Turistička organizacija Čačka, 2016.
    • Plan upravljanja za zaštićeno područje ovčar - kabeli ždrijelo (2012-2021). Turistička organizacija Čačka. 2012.
    • pastir - kabeli ždrijelo: Studija zaštite. Zavod za zaštitu prirode Srbije. U 1998.
    • Popović, Dragica. „Pustinje i„svete planine”od srednjovjekovne Srbije - pisani izvori, prostorni obrasci, arhitektonskog rješenja (u srpskom: Pustinje i "Svete Gore" srednjovjekovna Srbija - Pisani Izvori, Prostorni Obrasci, Graditeljska Resenja)." Izvješća o radu Instituta za bizantske studije XLIV, 2007: 253-78.
    • Rajić, Delfina. Kaligrafija i ikona Slikarska radionica. [u srpskom: Kaligrafsko-ikonopisacka radionica]. U Časopis zaštićenog područja krajoliku otvorenih mogućnosti OVautomobil - kabeli ždrijelo. svezak 6. Čačak: Turistička organizacija Čačka, 2014.
    • Rajić, Delfina and Milos Timotijevic. „Stvaranje Srpske Svete Gore. pastir - Kablar Samostani iz četrnaestog do kraja dvadesetog stoljeća. [u srpskom: Stvaranje Srpske Svete Gore. Ovcar-Kablar Samostani XIV do kraja dvadesetog stoljeća.]." Zbornik Narodnog muzeja radova = Zbirka Narodnog muzeja rada 32 (2002): 53-116.
    • Rajić, Delfina and Milos Timotijevic. Samostani OVautomobil - kabeli ždrijelo: Vodič. Čačak: Nacionalni muzej Čačku, 2006.
    • Rajić, Delfina and Milos Timotijevic. Samostani iz Ovčar - Kablar Ždrijelo. [u srpskom: Manastiri OVCAR-Kablar Gorge]. Čačak: Narodni muzej; Beograd: Sluzbeni Glasnik, 2012.
    • Pravilnik o zaštiti pejzažima izuzetne osobine "pastir - kabeli ždrijelo". Službeni glasnik Srbije nema. 16/2000.
    • Tatovic, Nevena. Sveti Put OVautomobil - Kabeli Gorge: Prijenos Jedan krajobraza duha mjesta. (neobjavljeni magistarski rad, Sveučilište u Parizu 1 Pantheon - Sorbonne, Sveučilište u Evora, Sveučilište u Padovi, 2016).
    • Program razvoja turizma za područje „Ovčar Banji" i zaštićeno područje Ovcar - kabeli ždrijelo. Turistička organizacija Čačka i C.T.D.3 savjetovanje trgovinu razvoj. Travanj 2012.
    • Zlatić Ivković, Zorica. Samostan Dormition od Kablar [u srpskom: Manastir Uspenje Kablarsko]. Čačak: Samostan Dormition, 2009a.
    • Zlatić Ivković, Zorica. Manastir Nikolje u OVautomobil - Kabeli Gorge. [u srpskom: Manastir Nikolje u OVImperial - Kablar Gorge]. Čačak: Manastir Nikolje, 2009b.
    mreža
    «Sajtove